Studentska lista u Srbiji predstavila je plan za reformu energetskog sektora koji predviđa ostanak Elektroprivrede Srbije u državnom vlasništvu, smjenu rukovodstva energetskih preduzeća, veća ulaganja u proizvodnju električne energije i diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom. Prema njihovim podacima, 70 odsto električne energije u Srbiji proizvodi se u termoelektranama. Gas dolazi iz Rusije i, u nešto manjim količinama, Azerbejdžana, a na osnovu dugoročnih ugovora.
Kao negativne aspekte dosadašnjeg upravljanja energetskim sistemom, Studentska lista navodi neprofesionalno i partokratsko upravljanje, što je, kako kažu, dovelo do manjka stručnog kadra.
„Elektroprivreda Srbije je razorena i zahtijeva sistemska ulaganja. Energetika ostaje u državnim rukama, a upravljanje preuzimaju stručnjaci“, podvlači odmah na početku Studentska lista.
Takođe, najavljuju zabranu cijevnih mini-hidroelektrana, a navode da će termoelektrane ostati okosnica energetskog sistema Srbije, međutim, uz veliku strategiju dekarbonizacije.
Najavljuju olakšice za građane koji žele da proizvode sopstvenu električnu energiju.
„Istovremeno ćemo obezbijediti snabdijevanje gasom iz više pravaca, kako Srbija ne bi bila previše zavisna od jednog geopolitičkog subjekta“, najavljuje Studentska lista.
EPS ostaje državni
Sve kapitalne energetske investicije biće u većinskom vlasništvu Republike Srbije, najavljuje Studentska lista.
„EPS, kao nosilac razvoja i ključni činilac energetske sigurnosti, ostaje u državnom vlasništvu, a svi hidroenergetski projekti biće u vlasništvu Republike Srbije“, piše u Studentskom planu.
Što se upravljanja EPS-om tiče, planiraju dovođenje stručnog kadra, odgovornu i transparentnu upravu, sistemsko poslovanje i kapitalizaciju preduzeća.
„Sve potpisane ugovore i projekte u oblasti energetike, uključujući i planirana buduća ulaganja, preispitaćemo u postupku revizije ugovora i kapitalnih projekata iz dijelova Privreda i finansije i Infrastruktura“, najavljuje Studentski plan.
Kao cilj preispitivanja vide utvrđivanje onoga što je ugovoreno i urađeno, po kojoj cijeni, kao i šta vrijedi nastaviti. Dalje planiranje i finansiranje, kako kažu, zavisi od onoga što ova revizija utvrdi.
Rukovođenje energetskim preduzećima
Najavljuju novo rukovodstvo u energetskim preduzećima koja će zapošljavati po stručnosti i čistoj prošlosti, „a ne po partijskoj pripadnosti“. Nove uprave najavljuju i u „Srbijagasu“ i „Gas infrastrukturama“.
„Reformisaćemo Savjet Agencije za energetiku tako da ga čine stručnjaci iz sektora, kao i konsultanti sa instituta i visokoškolskih ustanova. Savjet će donositi zaključke od značaja za razvoj energetskog sistema, izrađivati tehno-ekonomske analize projekata i nadzirati njihovo sprovođenje“, piše u Studentskom planu.
Termoelektrane i hidroelektrane
Kako najavljuju, strogi će biti u zabrani svih postojećih i budućih projekata mini-hidroelektrana „koji riječna korita stavljaju u cijevi“. Svim mini-hidroelektranama koje ugrožavaju ekosistem ukinuće status povlašćenog proizvođača električne energije. Taj status zadržaće samo postrojenja koja ne ugrožavaju rijeke.
Studentska lista prepoznaje termoelektrane kao okosnicu energetskog sistema i planira da tako ostane „do daljeg“.
„Dosljedno ćemo sprovoditi mjere predviđene Nacionalnim planom za smanjenje emisija (NERP), Programom zaštite vazduha, Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom (INEKP) i nacionalno utvrđenim doprinosom (NDC), uz njihovo kontinuirano unapređivanje. Izradićemo Strategiju dekarbonizacije sa postepenim ciljevima usklađenim sa postojećim aktima i dugoročnim opredjeljenjem ka potpunoj dekarbonizaciji“, najavljuje Studentski plan.
Ne isključuju mogućnost da se pojedina postrojenja, ukoliko tako budu rekle studije, prenamijene ili konzerviraju uz mogućnost ponovne upotrebe.
Kao fokus iz oblasti hidroenergetike ističu hidroelektranu „Đerdap 2“, a najavljuju i izgradnju novih.
„Najprije će se razmatrati nova velika postrojenja i pogranični projekti radi unapređenja međunarodne saradnje, zatim akumulaciona jezera i reverzibilne hidroelektrane, koje omogućavaju proizvodnju u periodima povećane potrošnje ili visokih cijena električne energije, a potom kaskadne i pribranske hidroelektrane otvorenog tipa, sa najmanjim uticajem na životnu sredinu“, najavljuje se u Studentskom planu.
Ipak, dodaju da se planom neće unaprijed određivati konkretne rijeke i lokacije, jer, kako kažu, imaju u vidu da svaka velika hidroelektrana i akumulacija značajno mijenjaju prostor i život zajednice u kojoj se grade.
Građani kao proizvođači
Građane ili preduzeća kao proizvođače, odnosno one koji sopstvenim solarnim panelima proizvode energiju za svoje potrebe, a višak predaju u mrežu, Studentska lista planira da uvede u zakonske okvire.
Kako kažu, žele da im olakšaju procedure, a kao vodič koristiće dosadašnje evropske prakse.
„Dodatna ulaganja u obnovljive izvore energije usmjerićemo u tri pravca, kroz EPS, kroz lokalnu proizvodnju po modelu proizvođač-potrošač i kroz energetske zajednice koje zakon već prepoznaje“, najavljuju iz Studentske liste.
Što se tiče projekata obnovljivih izvora energije, planiraju kvalitetnije prostorno planiranje, ali uz uključivanje javnosti.
Takođe, planiraju da daju prednost solarnim elektranama na krovovima stambenih i poslovnih zgrada u odnosu na izgradnju na zelenim površinama i obradivom zemljištu.
„To podrazumijeva i strožu procjenu uticaja projekata solarnih parkova na zemljištu, kako bi se obezbijedilo da njihov razvoj ne ugrožava prirodne resurse i poljoprivrednu proizvodnju“, navodi Studentska lista.
Grijanje i energetska efikasnost
Kako navode, ulaganja u energetiku moraju biti velika, ali daju rezultate na srednji i duži rok.
„Insistiraćemo na unapređenju termičkih omotača starih zgrada do propisanih standarda, radi što efikasnije upotrebe toplotne energije. Grijanje će se naplaćivati prema stvarno potrošenoj toplotnoj energiji, pomoću kalorimetara, umjesto prema površini stana“, navodi se u Studentskom planu, u kojem se tvrdi da će ove mjere doprinijeti prilagođavanju računa stvarnoj potrošnji.
U kratkom roku očekuju uvođenje novih mjera za smanjenje gubitaka u toplanama i magistralnim toplovodima, a planiraju i prelazak sa čvrstih goriva u elektranama na geotermalnu energiju, poput toplotnih pumpi, plitkih bušotina i biometana.
„Osnovaćemo samostalnu instituciju za energetsku efikasnost zaduženu za sprovođenje nacionalnih programa sanacije javnih, višeporodičnih i porodičnih zgrada, kao i za pružanje podrške domaćinstvima, privredi i lokalnim samoupravama. U okviru rada ove institucije dosljedno ćemo primjenjivati i sistem energetskog menadžmenta“, novina je iz Studentskog plana.
Iako još nije ozvaničeno kao odluka, njihov plan ne isključuje mogućnost uvođenja revolving fonda, u kojem bi se vraćena sredstva ponovo ulagala u nove projekte sanacije.
Što se energetskih pasoša tiče, prvenstveno će se utvrditi rok za njihovu punu primjenu. Kako pojašnjavaju, cilj je potpun prelazak sa sistema grijanja na lož-ulje i mazut na održivija rješenja.
Gas i nafta
Izgradnju novih skladišta i interkonekcija ističu kao prioritet, a najavljuju i završetak izgradnje interkonekcije sa Sjevernom Makedonijom, što bi trebalo da spoji srpsku gasnu infrastrukturu sa grčkom i gasnim koridorom koji vodi do LNG terminala u Aleksandrupolisu.
„Razmotrićemo i mogućnost ubrzanja izgradnje i povećanja kapaciteta interkonekcije sa Rumunijom, kao i izgradnje skladišta gasa u Banatu, u Srpskom Itebeju“, piše u Studentskom planu.
Što se nafte tiče, eksploatacija iz domaćih izvora će se nastaviti, ali uz naplatu naknada bez povlašćenog položaja za kompanije koje je eksploatišu.
„Nastavak rada postojećih rafinerija ostaje naše strateško i imperativno opredjeljenje, uz dosljednu primjenu standarda zaštite životne sredine, redovan monitoring njihovog uticaja i stabilno snabdijevanje gorivom građana, privrede i javnih institucija“, piše u Studentskom planu.
Lica energetike
Ukupno je 12 osoba sa biografijom koja uključuje znanje i iskustvo iz oblasti energetike na Studentskoj listi.
Pod rednim brojem 15, Slobodan Vukosavić, koji je redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti, stručnjak je za elektroenergetiku. Šef je Odsjeka za energetiku, a predsjedava i odborom SANU za energetiku.
Vanredni profesor Fakulteta tehničkih nauka u penziji Dušan Đurđević nalazi se na 36. mjestu. Uža oblast istraživanja mu je elektromagnetika, fotonika i solarna energetika.
Na 220. mjestu, sa višedecenijskim iskustvom u procesnom i energetskom inženjerstvu, nalazi se Srbislav Genić, redovni profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu.
